Demokratija
UVOD
Umešati se je jedini način da se ostane realističan

Hajnrih Bel

Fondacija Hajnrih Bel demokratiju shvata kao politički zadatak najvišeg ranga, zadatak koji u svom središtu ima aktivne i odgovorne građane i građanke i na njega je usredsređen.
Ta ideja vodilja u regionu Jugoistočne Evrope nije lišena izazova. Naprotiv. Srbija je zemlja protivrečnosti i neprestanih političkih previranja. Više ne spada u red konflitnih zemalja, iako se posledice ratova devedesetih godina osećaju na svakom koraku. Kao i potreba za slobodom i otvorenost velikog broja ne uvek prijatnih i katkad vrlo bolnih društveno-političkih pitanja nedavne prošlosti.

Naš politički zadatak ogleda se u višestrukoj podršci demokratskim stremljenjima građanki i građana i saradnji sa brojnim organizacijama, akterima i akterkama društvenog života.
Posredstvom različitih programa nastojimo da podržimo i pospešimo aktivnosti koje za cilj imaju širok spektar vrednosti demokratske kulture. To su za nas ljudska prava, demokratska participacija, mirovna politika, građanska odgovornost u odnosu na prošlost i budućnost, evropske integracije i vrednosti, podrška i osnaživanje društveno marginalizovanih grupa. Rodna demokratija takođe spada u jedno od težišta našeg rada i prožima sve njegove segmente. Verujemo da se svaku od tih vrednosti demokratskim nastojanjima možemo ispuniti životom, te da na taj način zajedno sa partnerima i partnerkama utičemo na stvaranje održivog razvoja u punom smislu te reči.

Projekti
July 12, 2010 - više»
KO GRADI GRAD? – Održana serija otvorenih razgovora. više»
Call for Stories
Život u Srbiji March 24, 2010 - Svaka životna priča je drugačija, a ipak odslikava uvek i političku i socijalnu situaciju. Sa zbirkom priča iz Srbije, pokušaćemo da kroz mnoštvo različitih životnih priča dočaramo raznolikost Srbije: Šta su doživeli ljudi u Srbiji? Kojih se događaja sećaju i na koja mesta ih je njihov život vodio? više»
Meni pričaš?!
Publikacija - Kikinda Short FestivalMarch 24, 2010 - Iz štampe je upravo izašla četvrta knjiga sa festivala kratke priče „Kikinda šort” pod naslovom „Meni pričaš!?”.

Knjiga se sastoji od tekstova sa samog festivala održanog u junu prošle godine (2009.), kao i od priča koji su povodom događaja „Kikinda rock sho’t” napisali poznati muzičari, rok kritičari i pisci čije je priče teško zamisliti bez rokenrol muzike u pozadini.

više»
Pisma iz Srbije
Pismo iz Srbije br.4Laszlo Vegel više»
Pismo iz Srbije br.5Laszlo Vegel više»
Pismo iz Srbije br.6Laszlo Vegel više»
Pismo iz Srbije br.8Laszlo Vegel više»
Kuvarice - Žene u Crnom / The Cooks - Women in Black
Dekonstrukcija kuhinjskog prostora

Kroz različite forme izražavanja od teoretskog i naučnog do umetničkog i aktivističkog, feministički pokret pokušava da dekonstruiše komplikovani sistem patrijarhata. Iako već odavno utvrđen kao patrijarhalni, mit o vezivanju žene za kuhinju još uvek je živ i lako se može prepoznavati u savremenoj svakodnevici. Jedan od momenata koji ovaj mit čini vidljivim i upisanim u bogatu istoriju patrijarhata, do pre izvesnog broja godina bile su popularne kuvarice. Danas kuvarice još uvek postoje kako u manjim i seoskim sredinama, tako i u savremenim urbanim gde dobijaju izvesnu egzotičnu vrednost.
Izvezena platna postavljena na strateško mesto u kuhinji - iznad šporeta, bila su odraz uzorne žene: savršene kuvarice, uredne domaćice, požrtvovane supruge. Iako je namera kuvarica bila da pokažu određene (mada patrijarhalne) vrednosti jedne žene, one su tu istu ženu neprestano stavljale između četiri kuhinjska zida. Žena je u tom prostoru kuvala, prala i čistila, dočekivala svog muža, družila se uglavnom sa svojom mačkom i neprestano gledala na sat ne bi li sve bilo pripremljeno na vreme.
U drugom, prenesenom i simboličkom smislu, kuvarice su još jedan od vidljivih načina vezivanja žene za kuhinju – kuhinjski prostor i njegove simbole: hranu, sudove, šporet... Na njima preovladava nekoliko motiva. Prvi je žena sa mužem u kuhinji: ona ili priprema ili prinosi hranu. Ona uvek nosi kecelju, on je u odelu sa kravatom. On često nosi kofere, putuje, dok ona ostaje u kući. Ostali najčešći motivi su: gomile hrane koja neprestano podseća na kvantitet i kvalitet koji domaćica treba da postigne; keramički bokal i umivaonik - koji neprestano podsećaju na čistoću (što u ovom kontekstu ne podrazumeva i negu žene radi njenog zadovoljstva); sat – koji opominje da sve što radi mora da se završi na vreme.
Gledajući neprestano u svoju idolkinju sa kuvarice – ženu koncem izvezenu na krpi – stvarna Ona vezivala se za sve patrijarhalne vrednosti. Vez urađen sa velikom brižljivošću stalno je opominjao na brigu koju treba da odražava. Bela, uštirkana i opeglana kuvarica predstavljala je ogledalo žene: ona je upravo takva, čista i doterana. Za koga? Za sebe, za prijateljice, za neki izlazak ili za pomenutu mačku i muža?
Idilični rubovi kuvarica prepuni cveća i lišća kao garanti udobnosti tog izvezenog sveta ne daju joj da istupi iz patrijarhalne matrice – žena Priroda. Žena domaćica živi u nestvarnom svetu ideala koji nije odabrala ona sama. Zanimljivo je da sličnu ikonografiju, transponovanu na digitalno odrađenu fotografiju danas koristi čuveni par Pierre & Giles, stavljajući junake/kinje svojih dela u svet artificijalnih, blještavih i zapravo nepoželjnih okvira.
Način na koji Žene u crnom godinama unazad dekonstruišu ne samo kuhinjski nego i svaki drugi patrijarhalno kontaminiran prostor (posebno onaj militantni), izražava se kroz menjanje smisla postojećeg.
Nove kuvarice prepoznaju nasilje u porodici, naše kuvarice poznaju ljudska prava, naše kuvarice znaju za glasove drugih žena, za prijateljstva među ženama. One ženama kažu: iako si još uvek u kući razmišljaj o izlasku iz nje, razmišljaj o slobodi i pravima o svom telu i ličnim potrebama, zadovoljstvima i željama. Danas Žene u crnom upotrebljavaju formu „kuvarica“ kao jednu od najprepoznatljivijih formi vezivanja žene za kuću kako bi dekonstruisale patrijarhalni kuhinjski prostor i u njega počele da upisuju drugačiju žensku istoriju.

 
 
Žene u Crnom / Women in Black
 
 
 
 
Studija
Po rečima poljskog novinara i disidenta Adama Mihnika godina 1989 bila je čudesna godina u Evropi. Mirna revolucija tih godina bila je čudo koju su izazvali ljudi u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Teško da je iko (a sigurno niko od političara zapadnoevropskih zemalja) mogao predvideti da će narodni pokret, koji je delovao u nekoliko zemalja istovremeno, za samo nekoliko meseci moći da sruši socijalistički režim i da natera moćni Sovjetski savez da se povuče iza granica Rusije.  Grupa autora više»
Događaji
POČETNICA ZA PISMENE
koji realizuju Fabrika knjiga, Narodna biblioteka Srbije i Fondacija Hajnrih Bel

6.septembar u 19h
Galerija "Grafički kolektiv"
Otvaranje izložbe Dubravke Ugrešić Početnica za nepismene
(6-18. septembra)

7.septembar u 12h
Narodna biblioteka Srbije, ulaz iz Skerlićeve 1
Konferencija za štampu
Dubravke Ugrešić povodom njene izložbe u Galeriji “Grafički kolektiv” i objavljivanja nove knjige eseja “Napad na minibar” u izdanju Fabrike knjiga

9.septembar u 19h
Narodna biblioteka Srbije, ulaz iz Skerlićeve 1
HUMANISTIKA U TRANZICIJI
– razgovor povodom novih knjiga Dubravke Ugrešić "Napad na minibar" i Viktora Ivančića "Zašto ne pišem i drugi eseji" u izdanju Fabrike knjiga
Govore Dubravka Ugrešić, Viktor Ivančić, Predrag Brebanović, Branislav Dimitrijević, razgovor vodi Dejan Ilić

10. septembar u 18h
Knjižara “Beopolis”
Dubravka Ugrešić
, Viktor Ivančić, Dejan Đokić potpisuju svoje nove knjige i druže se sa čitaocima u knjižari “Beopolis”

16.septembar u 19h
Narodna biblioteka Srbije, ulaz iz Skerlićeve 1
Odnosi Srbije i Hrvatske na početku
21. veka iz perspektive prve polovine 20. veka
Mogu li se izvući pouke iz istorije Kraljevine Jugoslavije bitne za oblikovanje novih odnosa između Srbije i Hrvatske? – razgovor povodom nove knjige Dejana Đokića "Nedostižni kompromis: srpsko-hrvatsko pitanje u međuratnoj Jugoslaviji" u izdanju Fabrike knjiga
Govore Dejan Đokić (istoričar, Goldsmiths College, London), Dejan Jović (glavni analitičar u uredu predsednika Hrvatske Ive Josipovića), razgovor vodi Dejan Ilić

-------------------------------

Call for Stories
Životne priče u Srbiji

Partneri: Rodna ravnopravnost
Gunda Werner Institut, Fondacija Heinrich Böll baner_sajt_uticaj_za_peticije_i_predstavke Link to the Blog to Global Perspectives on Finance, Developement and Environment agenda - magazin za Jugoistočnu Evropu beton, leipziger ausgabe, stunde null